Održan dosad najveći Dan otvorenih integracija

Po trinaesti put za redom na konferenciji Dan otvorenih integracija u Zagrebu okupili su se ključni ljudi iz privatnog, javnog i državnog sektora. Što radimo da bismo kao društvo zadržali njegove najbolje članove?

Održan dosad najveći Dan otvorenih integracija

Dosad najveće, trinaesto izdanje konferencije Dan otvorenih integracija okupilo je preko 500 posjetitelja, redom iz privatnog, javnog i državnog sektora.

U popunjenoj konferencijskoj dvorani Hotela Antunović u Zagrebu otvorila su se ključna pitanja; što radimo da spriječili iseljenja mladih? Zašto ekonomske promjene nisu glavna tema diskursa u društvu? Zašto u procesima digitalizacije nemamo dovoljno ljudi koji bi zadane ciljeve realizirali i hoće li digitalizacija industrije potaknuti daljnji gospodarski rast? Ovo su samo neka od pitanja koje je u svom uvodnom govoru postavio Plamenko Barišić, predsjednik uprave KING ICT-a.

KING ICT RASTE

“Kao kompanija čiji su prihodi premašili 700 milijuna kuna i koja zapošljava više od 400 djelatnika, unatrag u dvije godine zaposlili smo 164 mlada inženjera koji nisu otišli u inozemstvo. Svi naši segmenti poslovanja napravili su pozitivne pomake, danas smo aktivni isporučitelj u domeni sigurnosti zračnih luka, pametnih zgrada, digitalnih i automatiziranih elektrostrojarskih instalacija, industrijskih postrojenja, korištenja dronova i robota u gospodarske svrhe”.

Pozitivni trendovi su vidljivi i u poslovanju drugih hrvatskih IT kompanija, međutim Barišić upozorava: “Jedna od potencijalnih opasnosti promjena koje se događaju je preseljenje strateški važnih tvrtki izvan Hrvatske. Planirana ulaganja događaju se u susjedstvu, a nas zaobilaze. Sve više startupova, ali i mladih odlazi van hrvatske i na to trebamo reagirati i djelovati.

O procesima digitalizacije u Hrvatskoj najbolje ukazuje DESI indeks čije je najnovije podatke ekskluzivno predstavila politička analitičarka DG CONNECT-a Europske komisije Irina Orssich: “Prema posljednjim podacima, s velikim zadovoljstvom vam mogu reći da je Hrvatska ukupno ostvarila bolje rezultate za dva mjesta (26) prema DESI indeksu u odnosu na prošli put kada je bila na začelju. Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka, ali raste istom brzinom. Zanimljiva je činjenica da Hrvati internet koriste više od EU prosjeka, međutim nezadovoljni su uslugom koja je i dalje preskupa.”

PORAST NA DESI INDEKSU

Baš kao u Barišićevom uvodnom govoru, i gospođa Orssich navodi da je jedna od najvećih boljki hrvatskih kompanija upravo odlazak ICT stručnjaka. “Svjesni smo problema, zato je Europska komisija osnovala Koaliciju za digitalne vještine i poslove. Riječ je o organizaciji koja će pružati pomoć tvrtkama u pronalasku radne snage s razvijenim ICT vještinama i dodatno poticati njihov daljnji razvoj. Trenutno je u Koaliciji 19 zemalja, a uskoro očekujemo i Hrvatsku” poziva Orrsich.

Hrvatska, baš poput Europske unije treba nastaviti s ulaganjem u digitalizaciju i poticati razvoj ultra brzog interneta kako bismo išli u korak s Kinom, Južnom Korejom i Japanom. Ovih činjenica itekako je svjestan i Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Tim povodom HGK je provela veliko istraživanje na 770 hrvatskih tvrtki o stupnju digitalizacije hrvatskih tvrtki. Uzorak je baziran na strukturi hrvatske ekonomije, a potom su rezultati uspoređeni s DESI indeksom: “ Ako poradimo na poboljšanju DESI indeksa za jedan bod, produktivnost bi narasla za čak 1000 eura. To je nešto na čemu trebamo konstantno raditi.”

E-ŠKOLA ZA BOLJE DRUŠTVO

Produktivnost gospodarstva je ključ uspješnog gospodarstva, ali obrazovanje je alfa i omega svakog društva. Znate li da je uloga učitelja gotovo pa nepromijenjena već 50 godina? Svjesni te činjenice u CARNET-u su krenuli u provođenje pilot projekta e-Škole. “CARNET je oduvijek bio poligon za primjenu novih tehnologija, a projektom e-Škole uvodimo tehnologiju u obrazovanje i mijenjamo pristup učenju”, ovim riječima započela je svoje izlaganje Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta e-Škole. Projekt koji je proglašen jednim od najboljih edukacijskih projekata na svijetu uistinu je impresivne statistike: ”Projekt je definiran 2015. kada smo zaključili da je školama u prvom redu potrebna stalna podrška i edukacija - sustavna podrška.

U pilot projekt uključila se 101 osnovna škola, 50 srednjih škola, 7000 nastavnika i 23 000 učenika. Kroz projekt u prvom redu provodimo informatizaciju nastavnih procesa kako bismo podignuli razinu digitalne zrelosti škola. Cilj nam je 10 posto škola s razine digitalne početnice podići na razinu digitalne zrelosti.“

Prskalo Maček navodi da cilj projekta nije prisilna digitalizacija nastave već omogućavanje novih načina učenja koji će profesorima i učenicima biti dostupni: “Škole poput Pomorske škole Zadar ili OŠ Frane Krežme pravi su primjeri škola koje su digitalizirale svoju nastavu. Do kraja kolovoza 2018. završavamo s pilot projektom i krećemo u realizaciju tzv. velikog projekta vrijednog milijardu kuna.”

DIGITALIZACIJA: STRATEGIJA STVARNOSTI

Za okruglim stolom pod nazivom “Digitalizacija: strategija stvarnosti” okupila se elita hrvatske financijske industrije, predsjednik Uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić, član Uprave PBZ-a Draženko Kopljar, renomirani stručnjak za digitalizaciju industrije Nedjeljko Štefanić, profesor na FSB-u te senior manager konzultantske kuće Horwath HTL Andrej Šimatić. Uz moderatora Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, razgovarali su o sadašnjem trenutku digitalizacije u svojim područjima te planovima u sljedeće tri godine. Racionalizacija i digitalizacija procesa koja donosi preciznost, brzinu i bolju uslugu s jedne strane te uspješnije poslovanje s druge strane, u financijskoj su industriji uvjet opstanka i po mnogo čemu se može reći da je upravo ta industrija jedan od predvodnika procesa. No digitalizacija na velika vrata ulazi i u turističku industriju, odgovarajući na nove navike i potrebe klijenata i mijenjajući modele poslovanja. Profesor Štefanić iskazao je optimizam vjerujući i da hrvatska industrija određenim tempom napreduje na putu digitalizacije.

O želji koja vodi k odluci koja pak vodi prema cilju i o svemu što se na tom putu pojavljuje, govorio je istraživač, fotograf i pustolov Davor Rostuhar, pretpremijerno predstavivši svoj zadnji veliki projekt Polarni san koji je odjeknuo u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti. U svom motivacijskom predavanju Rostuhar je objasnio da sve ipak proizlazi iz ideje, kad se pojave obrisi onoga što želimo postići i što nas pogoni prema naprijed. Upravo ga je takav pristup prema realizaciji zacrtane ideje pretvorio u prvog Hrvata koji je osvojio Južni Pol.

ATRAKTIVNA DEMO SOBA

Kao i svake godine, u sklopu tradicionalno atraktivne Demo sobe, predstavljen je čitav niz tehnoloških noviteta i ekskluziva iz područja sigurnosti, upravljana ljudskim potencijalima i obrazovnog sustava. Ove godine je poseban naglasak bio na prikazu naprednih analitičkih tehnologija prepoznavanja lica temeljenih na deep learning algoritmu vrlo visoke točnosti prepoznavanja, koji se izvodi u samoj kameri, čime se značajno poboljšavaju performanse sustava i omogućuje prepoznavanje u realnom vremenu. Isto tako su prikazane analitičke tehnologije, koje omogućuju brojanje posjetitelja, procjenu godina i spola pa čak i analizu ekspresije lica, koje predstavljaju vrlo učinkoviti alat poslovne inteligencije za analizu strukture kupaca u prodajnom sektoru. 

Pametna učionica po mjeri učenika posjetiteljima je pokazala kako učenje može biti zabavno i u trendu s aktualnim tehnologijama, dok KING-ovo HR+ rješenje u svojem najnovijem izdanju rješava sve zahtjevnije potrebe na području upravljanja ljudskim potencijalima. Ove godine, Demo soba je imala ukupno 20 premijerno predstavljenih rješenja, redom iz KING ICT-a i partnera koja su plijenila pažnju posjetitelja.

Sponzori

Premium

Gold

Bronze